11:53 , четвртак , 19 јул 2018
Početna / BIH / KINESKE FIRME ULAGAĆE U PRIVREDU BiH

KINESKE FIRME ULAGAĆE U PRIVREDU BiH

Fond „Puta svile“ uložio je četiri milijarde dolara. Kineska preduzeća su u centralnu i istočnu Evropu uložila više od osam milijardi američkih dolara, a Termoelektrana Stanari, koju je izgradila kineska firma, smatra se primjerom poslovne saradnje „16 plus jedan“, rekla je Čen. Razgovarala: Dubravka BLAGOJEVIĆ

111

 

 

 

 

 

 

Ambasador Kine u BiH Čen Bo izjavila je da je posljednjih godina zabilježena snažna poslovna saradnja Kine i BiH, a prvi veliki zajednički projekt Termoelektrana Stanari radi punom snagom već više od godinu dana, proizvodeći oko 2,3 milijarde kilovat-sat električne energije.

Čen je istakla da će kineska Vlada nastaviti da podstiče svoje kompanije da ulažu i posluju u BiH s ciljem podrške lokalnog ekonomskog i društvenog razvoja i ostvarivanja vin-vin rezultata /win-win koncept poslovanja – „svi dobijaju“/.

„Blok sedam Termoelektrane Tuzla i Termoelektrana Banovići dobro napreduju i nadamo se da će uskoro i službeno biti pokrenuti“, izjavila je Čen u zajedničkom intervuju za agencije Srna i Fena.

Ona je napomenula da kineske firme sarađuju sa partnerima iz BiH na ostalim projektima energetske i saobraćajne infrastrukture, uključujući obnovljive izvore energije kao što su vjetroelektrane i hidroenergija.

Prelaz iz jednostavnog EPC /inženjering-nabavka-izgradnja/ modela na PPP /javno-privatno partnerstvo/, pa čak i direktna ulaganja su u pripremi i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH, istakla je ona.

Prema njenim riječima, Kina čvrsto podržava proces evropskih integracija i ohrabrena je napretkom koji je BiH postigla na evropskom putu.

„Kineska strana smatra da je razvoj glavni prioritet BiH i uslov za njeno priključenje EU. Nadamo se da će kineska strana pomoći ekonomskom i društvenom razvoju BiH, kako se saradnja dvije zemlje bude produbljivala i proširivala, te na taj način ponuditi najbolju podršku ovoj zemlji u nastojanju da se pridruži EU“, istakla je kineski ambasador.

Uoči Kongresa Komunističke partije Kine kao najvažnijeg političkog događaja u Kini koji sumira prethodnu petoljetku i zadaje smjernice za narednu, Čen je ocijenila da je proteklih pet godina bilo neobično za razvoj kineske ekonomije.

„Dok oporavku svjetske ekonomije nedostaje pokretačka snaga, i kineska ekonomija se suočava sa silaznim pritiskom, partijsko liderstvo KP Kine, sa generalnim sekretarom Si Đipingom na čelu, unapređujući reforme, inovirajući koncepte za razvoj, te proširujući otvorenost i zajedničku pobjedu, sa strukturnim reformama na strani ponude kao kičmom, postiglo je stabilan razvoj ekonomije sa dobrom tendencijom, optimizaciju prilagođavanja strukture i podizanje životnog standarda građana“, rekla je ona.

Prema ekonomskim pokazateljima, od 2013. do 2016. godine kineski BDP je prosječno rastao 7,2 odsto na godišnjem nivou, što je više od prosječnog nivoa rasta svjetske ekonomije od 2,5 odsto, kao i ekonomija u razvoju od četiri odsto.

„U istom razdoblju, svake godine je otvoreno 13 miliona novih radnih mjesta u urbanim područjima, stopa nezaposlenosti u velikim gradovima je zadržana pet odsto“, navela je ambasador Kine i dodala da je Kina stvorili sistem društvenog osiguranja za stanovnike u urbanim i ruralnim područjima, kao i sistem zdravstvenog osiguranja koji pokriva sve građane.

Ona je navela da je u proteklih pet godina Kina provela strategiju „razvoj vođen inovacijom“, pojačala ulaganje u nauku i obrazovanje, inspirisala cijelo društvo radi podsticanja njegove inovativne vitalnosti i potencijala, te se postupno preobrazila iz faze „Proizvedeno u Kini“ u fazu „Izmišljeno u Kini“.

Sve u svemu, konstatovala je, rezultati razvoja Kine treba da budu korisni za svih 1,4 milijarde stanovnika, da pojačaju osjećaj dobitka kod građana, te donesu im više blagostanja i sreće.

„Svijet doživljava duboke i komplikovane promjene, sa sve više globalnih izazova i poteškoća. Svjetska ekonomija je i dalje sumorna, trgovinski protekcionizam i izolacionizam dobijaju zamah, ljudi se pitaju `šta se dešava sa svijetom` i `kuda ide svijet`“, napomenula je Čen.

Ona je dodala da je od 2013. do 2016. godine doprinos kineske ekonomije svjetskoj ekonomiji u prosjeku premašivao 30 odsto godišnje, što je više od ukupnog iznosa SAD, evrozone i Japana, i to znači da je Kina temelj i sidro stabilnosti razvoja svjetske ekonomije.

„Istovremeno, Kina, kao odgovorna velika zemlja, nudi `kinesko rješenje` i pruža `kineski doprinos` za prevazilaženje poteškoća sa kojima se suočava svjetska ekonomija i rješavanje globalnih pitanja.

Mi se zalažemo za novi pogled na razvoj sa naglaskom na ravnopravnost, otvorenost, sveobuhvatnost i inovaciju, kao i koncepciju za globalno upravljanje svjetskom ekonomijom sa akcentom na zajedničke konsultacije, zajedničku konstrukciju i ostvarivanje zajedničkih interesa“, pojasnila je Čen.

Ona je podsjetila da je Kina pokrenula inicijativu „Pojas i put“ i ideju za izgradnju zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva, a uz niz drugih poduhvata ima za cilj vođenje ekonomske globalizacije prema smjeru koji je uključiv i koristan za sve strane, kako bi se osigurala korist za više zemalja i naroda, naročito za zemlje u razvoju i njihove narode.

Kina je uspostavila Fond za mir i razvoj Kine i UN i Fond za saradnju „Jug-jug“, te podsticala usvajanje Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama i bila među prvim zemljama koje su položile svoje instrumente ratifikacije kod generalnog sekretara UN.

„U proteklih pet godina, saradnja `16 plus jedan` počela je od nule i stalno se produbiljivala i davala plodonosne rezultate. Kina je unaprijedila svoje odnose sa Srbijom, Poljskom i Mađarskom u sveobuhvatno strateško partnerstvo, a njeni odnosi sa svih 16 zemalja centralne i istočne Evrope su najbolji do sad“, smatra kineski diplomata.

Prema njenim riječima, kineska preduzeća su u centralnu i istočnu Evropu uložila više od osam milijardi američkih dolara.

„Termoelektrana Stanari u BiH, koju je izgradila kineska firma smatra se primjerom poslovne saradnje `16 plus jedan`“, istakla je ona.

Ona je najavila da će 19. Nacionalni kongres KPK razmotriti šta je Kina postigla u proteklih pet godina na političkom, ekonomskom, društvenom, kulturnom i ekološkom polju, te iscrtati put za narednih pet godina.

„U tom se procesu teško može propustiti velika inicijativa za međunarodnu saradnju kao što je `Pojas i put`. Otkako je osnovana u jesen 2013. godine, inicijativa `Pojas i put` razvila se u efikasnu platformu za prijateljsku saradnju Kine i svih uključenih zemalja“, konstatovala je Čen.

Kao rezulatat ove inicijative ona je, između ostalog, navela da se dijalog o politikama između Kine i relevantnih zemalja produbio, što je dovelo do veće sinergije njihovih razvojnih strategija, te da je unaprijeđena infrastrukturna povezanost.

„Trgovina Kine i uključenih zemalja se povećavala, dosežući ukupan promet od više od tri triliona američkih dolara od 2014. do 2016. godine. Kineska ulaganja u ove zemlje premašila su 50 milijardi američkih dolara. Kineske kompanije su uspostavile 56 zona ekonomske saradnje u preko 20 zemalja, proizvele oko 1,1 milijardu američkih dolara poreskih prihoda i otvorile 180.000 radnih mjesta“, rekla je Čen.

Navodeći da je i finansijska podrška dodatno pojačana, ona je istakla da je azijska infrastrukturna investicijska banka osigurala 1,7 milijardi dolara kredita za devet projekata u zemljama učesnicama „Pojasa i puta“.

„Fond `Puta svile` uložio je četiri milijarde dolara, a otvorena je finansijska holding kompanija `16 plus jedan` između Kine i zemalja centralne i istočne Evrope“, naglasila je Čen.

U maju ove godine, dodala je, u Pekingu je održan Forum za međunarodnu saradnju u okviru „Pojasa i puta“, kada je potpisan je Memorandum o saradnji u okviru „Pojasa i puta“ između Kine i BiH, što je važan iskorak za učešće BiH u ovoj inicijativi.

„Vjerujem da će se, podstaknuti ovom inicijativom, odnosi Kine i BiH nastaviti da razvijaju. Vidjećemo više zajedničkih projekata u ovoj zemlji, poput Termoelektrane Stanari, koji će napraviti više radnih mjesta i pomoći ekonomskom i društvenom razvoju ovdje“, ocijenila je ambasador Kine.

Govoreći o borbi kineskih vlasti sa kriminalom i korupcijom, Čen je navela da su do kraja 2016. pokrenute istrage protiv 240 visokih zvaničnika preduzete disciplinske mjere protiv više od 1,19 miliona službenika i članova stranke, a 3.000 optuženika za korupciju vraćeno je u Kinu iz više od 90 zemalja i regija kako bi bili izvedeni pred lice pravde.

 

Izvor: Agencija

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *