3:15 , субота , 20 октобар 2018
Početna / BIH / MАDRID: PRVI PUT SRPSKE BAJKE NA ŠPANSKOM

MАDRID: PRVI PUT SRPSKE BAJKE NA ŠPANSKOM

Slavistkinja Alisija Himenez prvi put je prevela srpske bajke na španski jezik. Knjiga nudi izbor od 24 priče koje je sakupio i objavio Vuk Karadžić. Priče obiluju lijepim, ali starim i zaboravljenim riječima.

12096

Јunaci, zaljubljene princeze, zmajevi, zmije i čudesna bića iz naših narodnih bajki, koje je sakupio Vuk Karadžić, prvi put se, u svoj raskoši, prikazuju španskim čitaocima.

Za ovaj poduhvat zaslužna je slavistkinja Alisija Himenez Mantsiou, koja je Vukove „Srpske narodne pripovijetke“ prva prevela direktno sa originalnog jezika i predstavila u istoimenoj knjizi, u izdanju kuće „Miraguano“. Španci su, do sada, izabrane srpske narodne bajke mogli da čitaju samo u prevodu sa njemačkog.

Knjiga koja nudi izbor od 24 priče predstavljena je u Madridu, a autorka prevoda kaže da je insistirala da se sačuva naslov koji je Vuk izabrao, i da je izuzetno zadovoljna obavljenim poslom:

– Prevela sam ih iz originalnog Karadžićevog izdanja, objavljenog 1853. Izabrala sam one najpoznatije, kao što su „Čardak ni na nebu ni na zemlji“ i „Baš Čelik“, ali i one koje ja najviše volim „Crno jagnje“ i „Međedović“ – rekla je Himenezova.

U najavi promocije ove knjige, španski izdavač je istakao da je Vuk Karadžić priznat kao jedan od najvećih evropskih sakupljača narodnih priča u 19. vijeku, poput braće Grim, sa kojima je sarađivao i održavao blisko prijateljstvo. Međutim, dodaje izdavač, Vuk je praktično nepoznat španskoj publici i ova knjiga bi trebalo da mu oda zasluženo priznanje i prikaže bogatstvo srpske narodne književnosti i ljepotu slovenskog i balkanskog folklora.

Alisija Himenez je slavistiku diplomirala u Granadi, a srpski jezik joj se toliko dopao da je poželjela da ga bolje nauči. Doputovala je zbog toga u Beograd, krajem devedesetih, gdje je živjela dvije godine i skupljala literaturu o našim bajkama za doktorat u kojem je upoređivala španske i srpske narodne umotvorine.

– Željela sam da ih prevedem na svoj jezik za mnogobrojne čitaoce koji vole svijet bajki, ali nije mi bilo lako. Priče obiluju lijepim, ali starim i zaboravljenim riječima, a za „male“ jezike nema dovoljno rječnika. Ovakav posao ne može da se obavlja uz pomoć interneta, kao u slučaju prevođenja sa engleskog – kaže Alisija Himenez.

Španska slavistkinja priznaje kako bi željela da se upusti i u prevođenje i srpskih narodnih epskih i lirskih pjesama, ali da još nije pokušala:

– Veoma je teško prevoditi poeziju, učiniti da ljudi na tuđem jeziku osjete ljepotu izvornog. Inače, osim djela nobelovca Ive Andrića, srpska književnost nije previše poznata u Španiji. Nema mnogo vaših pisaca koji su prevedeni, naročito ne savremenih. „Mali“ jezici su, nažalost, ponekad suviše daleko.

IZVOR: NEZAVISNE NOVINE.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *