21:51 , petak , 20 oktobar 2017
Početna / BIH / MINE NAS UBIJAJU I 21 GODINU POSLIJE RATA

MINE NAS UBIJAJU I 21 GODINU POSLIJE RATA

Dvije decenije poslije završetka rata mine i dalje odnose ljudske živote, a akteri iz procesa deminiranja priznaju da će proći još niz godina prije nego što BiH bude očišćena od ove opasne ratne zaostavštine.

mine_oznaka

Za deminiranje su spiskane stotine miliona maraka, koje su obezbijedili uglavnom strani donatori, ali mine i dalje pune stupce crne hronike. Tihe ubice su samo u ovoj godini odnijele šest života, a isti broj osoba je ranjen u eksplozijama.

O stepenu opasnosti svjedoče zvanični podaci prema kojima mine vrebaju u čak 129 lokalnih zajednica iako je rat završen prije 21 godinu. Prema podacima Centra za uklanjanje mina BiH (BH MAK) od 1996. godine do danas od mina i minsko-eksplozivnih sredstava poginulo je 611 osoba, dok ih je 1.137 ranjeno. Površina na kojoj vreba opasnost i za koju se sumnja da je pod minama i drugim eksplozivnim sredstvima iznosi 1.128 kilometara kvadratnih.

„Procjenjuje se da u BiH još ima oko 84.000 zaostalih mina i drugih eksplozivnih sredstava, što direktno utiče na bezbjednost oko pola miliona stanovnika ili 15 odsto ukupne populacije BiH“ kazali su u BH MAK-u.

Među 129 gradova koji imaju problem sa minskim poljima, deset ih je posebno ugroženo.

„Visoko ugrožene lokalne zajednice su Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavidovići, Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik i Ilijaš“ ističu u BH MAK-u.

Doboj je minama najzagađenija lokalna zajednica u BiH sa 477 registrovanih minskih polja koncentrisanih u naseljima, njivama i šumama. Prema podacima Civilne zaštite, od završetka rata na dobojskom području od mina je poginulo 36, dok je 98 ljudi ranjeno.

„Posebno je opasno što se čak 60 odsto mina nalazi u njivama, što onemogućava ljudima da obrađuju zemlju. Najugroženija sela su Stanić Rijeka, Johovac, Skipovac, Zelinja Gornja, Rječica i Makljanovac koja su u ratu bila linija razgraničenja, a u svim tim mjestima živi stanovništvo i izloženo je velikoj opasnosti“ kaže stručni savjetnik u dobojskoj Civilnoj zaštiti Milko Vidaković.

Tek nešto manje problematična situacija je u susjednom Tesliću gdje su mine odnijele 13 života. Posebno su ugroženi rubni dijelovi opštine.

„Pod minama je osam miliona metara kvadratnih. Najviše ih je u šumama, ali ima i kritičnih naseljenih mjesta poput Stankovića i Jasenica. Podnosili smo zahtjeve za deminiranje, sačinjena je i lista prioriteta, ali odgovor je uvijek isti – nema novca da budu uklonjene“ kaže šef Civilne zaštite u Tesliću Dule Borać.

U BH MAK-u ističu da je besparica glavni razlog sporog deminiranja, zbog čega operativni plan deminiranja za 2016. godinu neće biti ispunjen.

„Realizacija deminiranja u ovoj godini biće na oko 30 odsto, a razlog je nedostatak finansija. Naši timovi su ove godine deminirali 9,95 kilometara kvadratnih i pronašli i uništili 1.045 protivpješadijskih i 56 protivtenkovskih mina, te 1.835 drugih eksplozivnih sredstava“ rekli su u BH MAK-u.

Podsjetili su da je od 1996. do 2016. godine opasna površina u BiH smanjena za 3.073 kilometra kvadratna, pri čemu je pronađeno i uništeno oko 70.000 mina i oko 60.000 komada drugih eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata.

„Naš centar je netehničkim metodima redukovao 2.885, a akreditovane organizacije za humanitarno deminiranje tehničkim metodama 188 kilometara kvadratnih“ rekli su u BH MAK-u.

Profesor na Fakultetu za bezbjednost u Banjaluci i penzionisani general Vojske RS Dragomir Keserović kaže da će, sudeći prema dosadašnjoj dinamici, proteći još mnogo godina do potpunog deminiranja BiH.

„Osnovni problem je što nemamo viziju i što je poslije rata došlo do osnivanja privatnih organizacija, koje su vidjele mogućnost dobre i brze zarade, te zbog toga što u početku deminiranje nije bilo uređeno na jedinstven način. Najveći dio vremena i sredstava je utrošen neracionalno, zbog čega nisu postignuti očekivani efekti. Ovo je ogroman bezbjednosni problem za čije će rješavanje trebati godine“ kaže Keserović i dodaje da i Oružane snage BiH imaju ograničene kapacitete za deminiranje.

Proces deminiranja pratile su i mnoge kontroverze, a akter najveće afere bio je dugogodišnji direktor BH MAK-a Dušan Gavran koji je pravosnažno osuđen na deset mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja. Predstavnici deminerskih firmi optužili su Gavrana za namještanje tendera, reketiranje i brojne druge nezakonitosti.

Lovci

Mine veliki problem stvaraju i lovcima, koji su bili česte žrtve, a znatna šteta nanesena je i fondu divljači.

„Mnogo je područja u lovištima koja su opasna. Apelujem na lovce da se uzdrže od lova u sumnjivim područjima i da vode računa o oznakama kojima su obilježena minska polja“ kaže predsjednik Lovačkog saveza RS Savo Minić.

Ispunjenje plana

BH MAK je u saradnji sa Ženevskim međunarodnim centrom za humanitarno deminiranje u novembru započeo izradu izlazne strategije protivminskog djelovanja za period 2018 – 2025. godina čijom bi realizacijom problem u vezi sa minama u BiH bio riješen.

„Dosadašnja dinamika realizacije Strategije protivminskog djelovanja za period 2009 – 2019. godina je 50 odsto, što pokazuje da kasnimo četiri godine. Za period 2016 – 2018. godina planirano je rješavanje trećine ukupnog minskog problema, za šta je potrebno obezbijediti 58 miliona KM godišnje“ rekli su u BH MAK-u.


Brojevi

129 – ugrožene lokalne zajednice

1.128 kilometara kvadratnih – površina pod minama

84.000 – procijenjeni broj zaostalih mina i drugih minsko-eksplozivnih sredstava

500.000 – broj ugroženih od mina

611 – broj poginulih od mina i minsko-eksplozivnih sredstava od 1996. godine

1.137 – broj ranjenih od mina i minsko-eksplozivnih sredstava od 1996. godine

3.073 kilometra kvadratna – površina očišćena od mina od 1996. do 2016. godine

70.000 – mina pronađeno od 1996. do 2016. godine

60.000 – drugih eksplozivnih sredstava pronađeno od 1996. do 2016. godine


Žarišta

Doboj

Teslić

Maglaj

Usora

Zavidovići

Gornji Vakuf

Sanski Most

Velika Kladuša

Travnik

Ilijaš

 

Izvor: InfoBijeljina

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *