1:27 , ponedeljak , 18 decembar 2017
Početna / BIH / NA DNEVNOM REDU ZAKONI O DANU NEZAVISNOSTI I DANU DRŽAVNOSTI TZV. REPUBLIKE BIH

NA DNEVNOM REDU ZAKONI O DANU NEZAVISNOSTI I DANU DRŽAVNOSTI TZV. REPUBLIKE BIH

Ustavni sud BiH razmatraće danas zahtjeve poslanika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Zakona o proglašenju 1. marta danom nezavisnosti /takozvane/ Republike BiH, kao i za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o proglašenju 25. novembra danom državnosti /takozvane/ Republike BiH.

087235

Koalicija koja čini većinu u Narodnoj skupštini Republike Srpske uputila je 6. decembra prošle godine Ustavnom sudu BiH apelaciju za ocjenu ustavnosti Zakona o proglašenju 25. novembra danom državnosti.

Šef Kluba poslanika SNSD-a Radovan Višković rekao je tada da se ovaj dan obilježava samo u Federaciji BiH, te da je jasna namjera da se uspostavljanjem 25. novembra kao dana državnosti BiH apsolutno isključi jedan konstitutivni narod, odnosno srpski narod čime se stavlja u diskriminišući položaj.

Višković je podsjetio da je ukaz o proglašenju ovog zakona 6. marta 1995. godine potpisao tadašnji predsjednik Predsjedništva takozvane Republike BiH Alija Izetbegović.

Poslanici većine u Narodnoj skupštni Republike Srpske uputili su 11. oktobra prošle godine apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti Zakona o proglašenju 1. marta danom nezavisnosti BiH.

Višković je rekao da 1. mart ne odražava volju svih naroda koji su konstitutivni po Ustavu BiH.

„Taj datum je utvrđen bez predstavnika srpskog naroda. Prvi mart je isključivo vezan za Bošnjake i Hrvate, a time se srpski narod stavlja u podređen položaj. Ustavni sud BiH mora da štiti prava svih u BiH, pa i Srba. Prvi mart se slavi samo u jednom dijelu BiH“, istakao je Višković, obrazlažući razloge za podnošenje apelacije.

Na dnevnom redu sjednice nalazi se i zahtjev Borjane Krišto, kao drugog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, za ocjenu ustavnosti člana Zakona o policijskim službenicima BiH, saopšteno je iz Ustavnog suda.

Ustavni sud BiH održao je 31. marta raspravu o ovom zahtjevu, a odluku će donijeti na narednoj sjednici.

Krišto je tražila ocjenu ustavnosti i člana 117 Zakona o krivičnom postupku BiH koji precizira krivična djela za koja mogu da budu određene posebne istražne radnje.

U Zakonu se navodi da protiv lica za koje postoji osnovana sumnja da je samo ili sa drugim licima učestvovalo ili učestvuje u činjenju krivičnog djela iz člana 117 mogu biti određene posebne istražne radnje ako na drugi način ne mogu biti pribavljeni dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo povezano sa teškoćama.

Istražne radnje iz ovog člana su nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija, pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjenje podataka, nadzor i tehničko snimanje prostorija, tajno praćenje i tehničko snimanje lica, transportnih sredstava i predmeta u vezi s njima, korištenje prikrivenih istražioca i korištenje informatora, simulirani i kontrolisani otkup predmeta i simulirano davanje potkupnine, nadzirani prevoz i isporuka predmeta krivičnog djela.

Sudije Ustavnog suda BiH trebalo bi da donesu odluku i o zahtjevu Bariše Čolaka, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, za ispitivanje regularnosti postupka, odnosno utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavne osnove za proglašenje Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH od 28. aprila štetnim po vitalni interes bošnjačkog naroda.

Predloženim izmjenama i dopunama reguliše se izbor hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH, te sprovode odluke Ustavnog suda BiH koje se odnose na izbor delegata u Domu naroda FBiH i izbora u gradu Mostaru.

Izvor: RTRS

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *