15:05 , sreda , 13 decembar 2017
Početna / BIH / (NE) GOVORIMO JEDAN JEZIK U RAZLIČITIM OBLICIMA

(NE) GOVORIMO JEDAN JEZIK U RAZLIČITIM OBLICIMA

Deklaracija o zajedničkom jeziku, koja će biti predstavljena danas u Sarajevu, izazvala je brojne reakcije u državama regiona i prije nego što je i objavljena – podijelila je javnost.

Milanka Babić, profesor srpskog jezika i lingvista na Filozofskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, smatra da deklaracija ne donosi ništa novo i da nema obavezujuću snagu.

20170329200738_419532

„Ona unosi neku vrstu slobode, nemara i anarhije u imenovanju jezika kako se kome svidi. Smatram da naš jezik jeste zajednički, iako postoje različite varijante, koje su  naziv dobile zbog društveno-političkog kontekstu i da bi promovisale državne i nacionalne identitete“, smatra Babićeva.

Slobodan Remetić, lingvista i akademik u Srbiji, kaže da Srbi imaju loše iskustvo i da im je dosta „bračnih zajednica“, koje su po pravilu uvijek završavale na štetu srpskog naroda. Smatra da se deklaracijom pravi problemom ono što nije problem i da su stvari po pitanju jezika koji se govori u Beogradu, Sarajevu, Banjaluci, Podgorici i Zagrebu savršeno jasne.

Igor Štiks, jedan od potpisnika, objašnjava da cilj deklaracije nije da pozove na stvaranje jedinstvenog jezika, već upravo suprotno – deklaracija kaže da je riječ o policentričnom jeziku čije bogatstvo prožimanja treba pustiti da se slobodno razvija. Vladimir Arsenijević, beogradski pisac, jedan od inicijatora deklaracije, objašnjava da je krajnji cilj da se smanji i zaustavi šteta koju neprestano proizvode nacionalističke identitetske politike u regiji.

„To je možda najvidljivije u obrazovanju u BiH, u tom projektu ‘dve škole pod jednim krovom’, zapravo projektu proizvodnje budućih neprijatelja“, navodi Arsenijević.

Željko Jozić, direktor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, misli da je riječ o potpuno promašenoj akciji, koja ni na koji način ne može da utiče na činjenicu da je u Hrvatskoj službeni jezik hrvatski. Andrej Plenković, hrvatski premijer, izjavio je  da o Deklaraciji o zajedničkom jeziku na ozbiljan način uopšte ne treba trošiti riječi, podsjetivši da je hrvatski jezik definisan Ustavom i jedan od službenih jezika Evropske unije.

Deklaracija o zajedničkom jeziku nastala je kao rezultat projekta „Jezici i nacionalizmi“, kojem je cilj podizanje svijesti o jeziku, a sastavilo ju je 30 stručnjaka različitih struka. U njoj stoji da korišćenje četiri naziva za standardne varijante – bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski, ne znači da su to i četiri različita jezika. Poziva se na hitno ukidanje svih oblika segregacije i diskriminacije u obrazovnim ustanovama, zaustavljanje vještačkog razdvajanja jezika, prestanak rigidnog definisanja standardnih varijanti i liberalizacija jezičnih praksi. Tekst deklaracije i njene ciljeve predstaviće danas u Sarajevu, između ostalih, profesor Enver Kazaz, pisac Ivana Bodrožić, Balša Brković, pisac i novinar, te pisac Vladimir Arsenijević. Deklaraciju je dosad potpisalo više do 200 eksperata za jezik – lingvista i pisaca, ali i aktivista, umjetnika različitih profila iz Hrvatske, Srbije, BiH i Crne Gore.

Deklaracija je dostupna za potpisivanje na veb-stranici projekta www.jezicninacionalizmi.com.

 

IZVOR-NEZAVISNE NOVINE

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *