0:59 , субота , 15 децембар 2018
Početna / ISTAKNUT / SIROMAŠTVO TURISTIČKA ATRAKCIJA: BOGATI PLAĆAJU DA BI GLEDALI GDJE ŽIVE SIROMAŠNI

SIROMAŠTVO TURISTIČKA ATRAKCIJA: BOGATI PLAĆAJU DA BI GLEDALI GDJE ŽIVE SIROMAŠNI

Posebna grana turizma, ona u kojoj bogataši plaćaju kako bi posjećivali kvartove u kojima žive najsiromašniji te gledali djecu dok se igraju u zagađenoj rijeci, spavaju na grobovima, hrane se sa smetljišta i ne idu u školu, podijelila je mišljenja struke, ali i putnika.

 

 

 

 

 

 

Jedni tvrde da je to surovo, ali barem pozitivno, jer privlači pažnju i fokusira je prema onima kojima je pomoć najpotrebnija pa tako neke agencije doniraju i do 80 odsto zarade građanima slamova, favela, baira… Drugi, međutim, tvrde da je riječ o dehumanizirajućoj praksi koja stanovnicima ne donosi baš ništa, osim poruge i dodatne sramote.

Dok su neki turom oduševljeni, drugi ostavljaju komentare da bi trebalo naglasiti koliko je tura dubinski šokantna i potresna. Predstavnici agencija koje organizuju ovakve ture kažu da posjetiocima žele stanovnike slamova (divljih naselja) predstaviti kao vrijedne, radišne te često srećne članove zajednice, a ne ih ismijavati.

Brojne agencije

Neki sociolozi, međutim, uzvraćaju udarac tvrdeći da se u turi uopšte ne predstavljaju politički, istorijski i sociološki razlozi postojanja slama, već se takvo radikalno siromaštvo samo romantizira i ismijava. Jedna od agencija koje organiziraju ture po slamu Mumbaija je “Reality Tour and Travel”, prenosi Avaz.

Ona bogatim turistima nudi mogućnost da vide kako desetine hiljada ljudi skupljaju, tope i ponovno koriste tone i tone odbačene plastike u kojoj se grad guši, kao i perače koji ručno peru plahte iz gradskih bolnica i hotela ili skupljaju metal kako bi preživjeli. Jednake agencije koje nude ove ture ili izlete mogu se pronaći i u Rio de Žaneiru, Kalkuti, Delhiju i Kairu.

Najbolji primjer je grad Manila

Metropola Filipina, grad Manila, gdje četvrtina od njenih 12 miliona stanovnika živi u slamu, pod zaštitom plastičnih vreća ili kartonskih zidova, bez vode, među gomilom otpada, najbolji je primjer ovakve vrste turizma. Turisti možda u grad dođu radi njegove istorijski bogate jezgre ili kulturne baštine, ali mnogi ne mogu odoljeti, a da ne zavire u siromaštvo koje im je počesto potpuno nezamislivo.

IZVOR:SRPSKAINFO

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *