8:51 , понедељак , 16 јул 2018
Početna / STRANI / SAMIT PROTEKAO BEZ KONKRETNIH ODGOVORA

SAMIT PROTEKAO BEZ KONKRETNIH ODGOVORA

Samit o Zapadnom Balkanu u Londonu prošao je u lijepim riječima i bez konkretnih dogovora. Ili ih bar novinari nisu čuli. Doduše, zna se da je akcenat stavljen na bezbjednost.

Ali sve je ostalo u sjenci krize britanske vlade, piše Deutsche Welle.

Bila je to groteskna scena. U ponedjeljak, na dan otvaranja samita o Zapadnom Balkanu na istoku Londona, nije bilo domaćina – britanskog šefa diplomatije. Boris Džonson je imao važnijeg posla. Ministar je nekoliko kilometara zapadnije pisao otkaz svojoj šefici, premijerki Terezi Mej.

Džonsonova ostavka je tako zasjenila najvažniji sastanak za Zapadni Balkan i prije nego što je on počeo i u prvi plan gurnula Bregzit. Umjesto osvežavajućeg povjetarca s jugoistoka Europe, u Londonu je zavladala sumorna atmosfera.

Jedno od pitanja koja su počela kolati kongresnim centrom The Chrystal: kako jedna zemlja poput Velike Britanije može uopšte vjerodostojno prodavati prednosti evropskog kluba – koji upravo napušta?

Britanci „ostaju“ na Balkanu

Britanija će doduše okrenuti leđa EU, ali ne namjerava se tek tako odreći svoje odgovornosti na Balkanu, napomenula je šefica vlade Mej. I tu je tvrdnju odmah potkrijepila jednim od argumenata koji se najbolje razumiju u regionu: „Nakon Brexita će London pojačati svoju finansijsku pomoć za 2020. i 2021. godinu za 95 odsto na 80 miliona funti.“

Time, kako je dodala, želi da se finansiraju projekti u regionu. Posla ima: reforma javne uprave, podsticanje nezavisnog pravosuđa, ekonomskih projekata, borbe protiv korupcije…

Mej je naglasila da je „blagostanje dugoročno jedan od najboljih jamaca bezbjednosti“. A upravo je to bila i glavna tema britanskih domaćina. Nakon što je kod proteklih samita u prvom planu bila regionalna saradnja, razmjena mladih i bolje umrežavanje, Velika Britanija je u središte stavila bezbjednosna pitanja.

EU će tako ubuduće još čvršće sarađivati sa zemljama Zapadnog Balkana na sprečavanju ilegalnih migracija, radikalizacije ili šverca oružja.

Na izlaganje Tereze Mej se nadovezala i savezna kancelarka Angela Merkel. „Bezbjednost Zapadnog Balkana je i u njemačkom i u interesu EU“, naglasila je ona. Tu su sve zemlje učesnice takozvanog Berlinskog procesa jedinstvene. Zemlje regiona bi trebalo da pomažu Fronteksu u obezbjeđivanju granica EU, ali i u borbi protiv terorizma ili kriminala – zajedno s Europolom.

U vremenima u kojima diskurs unutar Unije diktiraju migracija i gubitak kontrole, vjerovatno je preko pitanja bezbjednosti i lakše prodati približavanje Balkana Evropskoj uniji skeptičnim građanima zemalja članica koji se protive proširenju.

Datuma za to nema, iako je Evropskoj uniji jasno da samo konkretnim i vidljivim projektima može ojačati svoj uticaj. Konkurencija ne spava – Rusija, Kina, čak i Turska posljednjih su godina osjetno pojačali svoje pozicije na jugoistoku Europe.

Makedonija kao uzor

Upravo zbog toga je EU posljednjih mjeseci i pojačala pritisak kako bi se konačno rješili trajni zamršeni konflikti. Potpisivanje sporazuma između Grčke i Makedonije oko novog imena zemlje, do kojeg je došlo uz posredovanje EU, moglo bi poslužiti kao uzor za rješavanje svih bilateralnih sukoba.

„Naučili smo lekciju na primjeru Hrvatske. Ubuduće nijedna zemlja neće moći da postane članica EU prije nego što riješi bilateralna otvorena pitanja“, kazao je u intervjuu za DW komesar zadužen za proširenje EU Johanes Han.

Već sredinom sljedeće godine Evropska unija će pokrenuti pristupne pregovore s Makedonijom i Albanijom. Crna Gora i Srbija već su napredovale u tom procesu i imaju najbolje šanse da budu prve zemlje iz zapadnobalkanskog paketa koje će ući u EU.

Kancelarka Merkel podsjetila je ko trpi posljedice nekonstruktivne politike – mladi. Zbog slabe perspektive, visoke stope nezaposlenosti i nepoverenja u rad političkih lidera, mladi iz zemalja regiona masovno napuštaju svoje domovine.

„Mladi jednostavno ne vjeruju da tamo imaju budućnost i zato mi moramo učiniti sve kako bi one koji su otišli uspjeli da motivišemo da se jednog dana vrate i tamo grade budućnost.“

Lijepe riječi ali – ne baš konkretne. U Londonu je ostalo otvoreno kako sve te ciljeve sprovesti u djelo. Komunikacija je bila slabija strana samita. Predstavnici medija uopšte nisu bili konkretno informisani o tome šta se u Londonu dogovorilo.

Blamaža na kraju

A da stvar bude gora, na završnoj konferenciji za novinare, među njima i brojni predstavnici medija iz regiona, uopšte nije ni bilo prilike za postavljanje pitanja.

Naime, nakon što je iscrpljen ranije dogovoreni kontingent pitanja za kolege iz Njemačke, Velike Britanije i Poljske – uz Merkel i Mej na pres-konferenciji je bio i poljski premijer Moravjecki kao domaćin idućeg samita – šefovi vlada su napustili dvoranu. Blamaža, rekli su čak i britanski novinari.

Novinari koji su imali prilike da postave pitanja Zapadni Balkan uzgred uopšte nije zanimao. Oni su htjeli da čuju šta ima novo oko Brexita.

IZVOR: NEZAVISNE

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *