• VIJESTI, BOSNA I HERCEGOVINA, REGION, SVIJET
  • 06:53
  • 03 / 01 / 2020
MAKRONOV VETO VRATIO PROŠIRENJE U FOKUS
  • 160
  • 0

MAKRONOV VETO VRATIO PROŠIRENJE U FOKUS

Iako je francuska blokada Sjeverne Makedonije i Albanije, pa samim tim i ostalih zemalja regiona na putu ka EU izazvala šok širom Evrope, Tonino Picula, izvjestilac Evropskog parlamenta za zapadni Balkan, u procesu izrade nove metodologije za proces pristupanja kaže da se sve više u tom francuskom činu vide pozitivni efekti.

Naime, kako je Picula izjavio za njemački servis za inostranstvo Deutsche Welle, Emanuel Makron, predsjednik Francuske, koji je odgovoran za blokadu, postigao je suprotan efekat od očekivanog time što je blokirao proširenje jer se, kako kaže Picula, o toj temi sad u Evropi ozbiljno razgovara.

Kako je istakao, mnogo zemalja EU, ali i same briselske institucije, pokrenule su ozbiljnu raspravu nakon francuskog veta kako ojačati, a ne oslabiti proces primanja Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije, Albanije, Crne Gore i Kosova u EU.

"Nadam se da će samit u Zagrebu u svibnju biti ta velika prilika da EU ojača svoja jamstva prema zapadnom Balkanu i da će i bolja atmosfera biti dodatni zamah politici proširenja", kaže Picula. Podsjetio je da je upravo Hrvatska ovih dana preuzela predsjedavanje Evropskim savjetom, što znači da će ta zemlja u narednih šest mjeseci predlagati teme kojima će se baviti EU, a politika proširenja će biti jedna od njih. Takođe, treba imati na umu da će u drugoj polovini godine EU predsjedavati Njemačka, koja takođe ima snažan interes da pomogne regionu na putu ka članstvu.

Srećko Latal, sarajevski analitičar, za "Nezavisne" kaže da se slaže s tom ocjenom da se o proširenju nakon francuskog veta više priča i da je to dobro, ali da ostaje da se vidi šta će iz toga konkretno proizaći. On je, naime, podsjetio da se u EU sada razmatraju dva neformalna prijedloga za reformu procesa proširenja, od kojih je jedan predložila Francuska, a drugi devet zemalja članica EU, odnosno Italija, Austrija, Poljska, Češka, Estonija, Malta, Slovenija, Letonija i Litvanija, i da se sada čeka stav evropskih institucija.

Oba ova prijedloga se, kako ističe Latal, zalažu za nastavak procesa proširenja i nude prijedloge šta bi trebalo raditi.

"Bojim se da postoji suštinsko nerazumijevanje između zemalja članica EU i balkanskih zemalja o tome šta uopšte treba da sadrži taj proces. Za balkanske zemlje taj proces se puno više fokusira na pružanje političke stabilnosti, dok se EU više fokusirala zadnjih godina u pravcu jačanja uslovljavanja, što mislim da nije dobro", naglašava Latal.

Prema njegovim riječima, u svim zemljama zapadnog Balkana je u zadnjih deset godina došlo do pada institucionalnog kapaciteta za sprovođenje reformi, podsjetivši da je BiH prije desetak godina sprovodila nekoliko velikih reformi paralelno, a danas se muči da sprovede jednu.

"Prema tome, nisam siguran kakav će biti rezultat tog procesa, ali u svakom slučaju dobro je da se počinje raditi nešto konkretno", rekao je Latal za "Nezavisne". 

Inače, Hrvatska je na stranici Ministarstva spoljnih poslova predstavila svoj plan predsjedavanja Evropskim savjetom, u kojem je proširenje dobilo značajan prostor.

U dokumentu ističu da se zalažu za kredibilan proces zasnovan na načelima dostignuća svake od zemalja i "pravednog uslovljavanja", što bi trebalo da znači da će se uslovi postavljati u vezi s konkretnim reformama, a nakon čijeg ispunjavanja se ne bi uvodile blokade.

"Predsjedništvo će se usredotočiti na postizanje napretka u pristupnim procesima i u sprovođenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Albanija i Sjeverna Makedonija su kandidatkinje za članstvo i Predsjedništvo će se zalagati za otvaranje pregovora s tim dvjema zemljama, te za mogući napredak BiH prema statusu kandidata", naglašeno je u dokumentu.

Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma BiH, uputio je čestitku hrvatskim institucijama povodom preuzimanja predsjedavanja.

"Najiskrenije vam čestitam šestomjesečno predsjedavanje Savjetu EU koje u BiH vidimo kao period snažnog reafirmisanja važnosti projekta proširenja EU na zapadni Balkan, koji u strateškom, geografskom, istorijskom i kulturološkom smislu pripada porodici evropskih zemalja", navedeno je u Zvizdićevoj čestitki.

IZVOR: NEZAVISNE

Komentari