• REPUBLIKA SRPSKA, VIJESTI
  • 06:08
  • 06 / 04 / 2020
SUTRA BLAGOVIJESTI
  • 390
  • 0

SUTRA BLAGOVIJESTI

Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslaviće sutra praznik Blagovijesti, u pomen na događaj kada je Arhanđeo Gavrilo javio Prečistoj Djevici Mariji da će roditi sina kojem će dati ime Isus.

 

Pola godine pošto je prvosvešteniku Zahariji projavio da će u dubokoj starosti dobiti sina koji će biti Gospodnji Preteča (Sveti Jovan Krstitelj), Arhanđeo Gavrilo javio se Prečistoj Djevici Mariji u Nazaretu, pozdravivši je riječima: “Raduj se, blagodatna! Gospod je s tobom, blagoslovena si ti među ženama!”

Začuđenoj i uplašenoj Djevici Mariji Arhanđeo objašnjava neobičan pozdrav: “Ne boj se, Marija, jer si našla blagodat u Boga! I evo začećeš i rodićeš sina i nadjenućeš mu ime Isus. On će biti veliki i nazvaće se Sin Višnjega i daće mu Gospod Bog presto Davida, oca Niegovog. I carevaće nad domom Jakovljevim vavijek i carstvu Njegovom neće biti kraja”.

Na Marijino pitanje kako će to biti kada ona ne zna za muža, Arhanđeo Gavrilo odgovara: “Duh Sveti doći će na tebe i sila Višnjega osjeniće te. Zato i ono što će se roditi biće sveto i nazvaće se Sin Božiji”. Blagovijesti spadaju u red Bogorodičnih praznika, u crkvenom kalendaru je označen crvenim slovom i nepokretan je.

Običaji i narodna vjerovanja

Naši stari su govorili da se na Blagovesti završava zima. Običaj je da se na Blagovesti ustaje u ponoć ili veoma rano da bi se u samo svitanje začula pjesma djevojaka. Na taj dan čiste se kuća, dvorište, štale, a svo đubre se obavezno iznosi iz kuće i spaljuje. Na taj dan okupljalo se i staro i mlado oko velike seoske vatre koja se zalagala obično na brdu i to grančicama koje su uoči Blagovijesti sakupljale mlade djevojke.

 

U vezi sa paljenjem ove vatre postoji lijep običaj. Riječ je o bukari, običaju kada mladi momci preskaču tu vatru. Vjerovalo se da ukoliko uspiju, zmija ih neće ujesti. Štaviše, narod vjeruje da se na ovaj dan iz zimskog sna bude zmije koje izlaze iz svojih skrovišta. Riječ zmija nije se izgovarala na dan Blagovesti baš zbog toga.

 

Uoči Blagovijesti

Djeca su lupala mašicama o gvozdene predmete obilazeći oko kuće, staje i tora i vikala: “Bež’te zmije i gušteri, bež’te zmije i gušteri!” Vjerovalo se i da se na ovaj dan žene ne češljaju. Ne valja na taj dan praviti nove opanke.

Dobro je umiti se u rijeci ili potoku, a Blagovijesti naročito slave žene koje žele porod, one odlaze u crkve i manastire gdje su ikone posvećene Blagovijestima i mole se Bogorodici. Od Blagovesti počinje setva jarih žita i tada se iznosi seme na sunce.

Voćari smatraju Blagovijesti najsrećnijim i najboljim danom za kalemljenje voća, a vinogradari orezuju lozu. Predanje kaže da ni ptice na Blagovijesti ne prave svoja gnijezda. Najinteresantnije vjerovanje vezano za Blagovijesti je svakako ono koje kaže da gdje se noću uoči Blagovijesti pojavi vatra ili manji požar da se na tim mjestima nalazi zakopano blago.

Na Blagovijesti pa sve do Velikog Petka dobro je započeti neki veći posao (izgradnja, početak biznisa, učenje), kao i donošenje većih i važnijih životnih odluka koje bitno mijenjaju život.

 

IZVOR-AGENCIJE 

Komentari