• REPUBLIKA SRPSKA, VIJESTI, BOSNA I HERCEGOVINA
  • 06:07
  • 10 / 06 / 2020
MIGRANTSKA KRIZA JE MNOGO DUBLJI PROBLEM NEGO ŠTO IZGLEDA
  • 164
  • 0

MIGRANTSKA KRIZA JE MNOGO DUBLJI PROBLEM NEGO ŠTO IZGLEDA

 Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović ukazala je da je problem u vezi sa migrantskom krizom daleko dublji nego što izgleda na prvi pogled.
"Upozorenja bivšeg ministra bezbjednosti /u Savjetu ministara/ Fahrudina Radončića da SDA neće da sarađuje u vezi sa migrantima je ozbiljno pitanje. Umjesto da ta stranka pokloni povjerenje svom ministru koji ukazuje na određene neregularnosti, oni poklanjaju povjerenje nekoj državi koja neće da pošalje povratnu informaciju o njihovim državljanima koji su došli kao migranti u BiH. Neće da kažu ko su oni, da li su bezbjednosno rizični, da li su učestvovali u terorističkim napadima ili u nekim vojnim akcijama", istakla je Cvijanovićeva.

Navodeći da razumije zašto je Radončić podnio ostavku, Cvijanovićeva je rekla da je on ukazao na veoma ozbiljnu stvar, a to je da u BiH ulaze migranti i da nema saradnje sa njihovim matičnim državama u vezi sa utvrđivanjem identiteta.

"Ovo nije humanitarna priča već ozbiljan problem o kojem, ponovo, ove razne diplomate koje rade u BiH žmire na jedno oko. Zašto to rade? Pričaju nam kako trebamo da budemo solidarni i primimo migrante u Republiku Srpsku. Ako su bezopasni, pa što ih oni ne prime u svoje države? Imaju bolje službe, bolju ekonomsku i socijalnu sliku. Šta je problem", upitala je Cvijanovićeva i ponovila da nema smještanja migranata na teritoriji Republike Srpske.

Ona je za "EuroBlic" navela da se od institucija na nivou BiH traži apsolutno ozbiljnost u smislu provjere identiteta, utvrđivanja bezbjednosne istorije i svega drugog što je u vezi sa svakim licem koje dolazi u BiH.

Govoreći o pandemiji virusa korona, predsjednik Republike je naglasila da je zadovoljna onim što je urađeno na suzbijanju pandemije u Srpskoj, posebno ako se uzme u obzir da je riječ o novom virusu koji je još nepoznat i da je to planetarni problem, te da su se sa pandemijom teško nosile čak i mnogo razvijenije zemlje.

"Pandemija je bila svojevrsni test za naš zdravstveni sistem, ali i društvo u cjelini. Nije tu bilo puno nekih inovacija. Držite se stvari koje vidite da primjenjuju drugi. U suštini sam zadovoljna jer se nije desio kolaps zdravstvenog sistema i nismo došli u situaciju, kao što je to bio slučaj u Italiji i nekim drugim zemljama, da na dnevnom nivou vodite gotovo beznadežnu bitku sa ogromnim brojem umrlih i da ne znate na koji način da zbrinete sve one kojima je potrebna pomoć. Reagovali smo dobro i spremno", ocijenila je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da vlast Srpske već ima plan u slučaju ako se pandemija vrati na jesen kao što to predviđaju neki stručnjaci.

"S druge strane, sad već imamo i određeno iskustvo, tako da možemo da izvučemo određene pouke. Sigurna sam da su toga svjesne i naše institucije, a posebno ljudi u oblasti zdravstva. Ipak, još sa sigurnošću ne znamo da li će doći do novog talasa pandemije na jesen ili ne, sve je to za sada u domenu spekulacije. U svakom slučaju institucije su spremne da odgovore tom izazovu", naglasila je predsjednik Srpske.

Na pitanje koliko će vaučeri pomoći turističkom sektoru koji je pretrpio najviše štete tokom pandemije i da li u tome vidi razvojnu šansu za domaći turizam, Cvijanovićeva je navela da je to jedan od načina, ali definitivno u ovom momentu možda jedini da se pomogne u oblasti hotelijerstva i turizma, s obzirom na to da kretanje turista nije nešto što se može očekivati ove godine ni približno u onoj mjeri kao prethodnih.

"Moramo se oslanjati na domaće resurse. Isto tako znamo da su naši građani, koji bi eventualno otišli na odmor u druge krajeve, takođe, ograničeni po pitanju kretanja. Prema tome vidim šansu u turističkim vaučerima i mislim da su institucije uradile dobar posao po ovom pitanju. Ne možemo reći da li će to biti apsolutno uspješno ali u svakom slučaju to će biti jedan od načina da im pomognemo. LJudi koji rade u sektoru turizma su veoma zahvalni na tome, a osim njima, ovim ćemo pomoći i građanima", naglasila je Cvijanovićeva.

Podsjetivši da postoje komentari da to nije trebalo raditi i da bi bilo bolje da je građanima podijeljeno po 100 KM, Cvijanovićeva je upitala ko će isplaćivati plate, plaćati poreze i doprinose i puniti budžet i fondove socijalne sigurnosti ako se ne pomogne turističkim radnicima i hotelijerima da sačuvaju svoja radna mjesta.

"Ako toga nema onda postavljam pitanje kako ćemo isplaćivati penzije, boračke dodatke i drugo. U pitanju je dobra inicijativa i dobar plan, koji će pomoći zaposlenima u tim sektorima da prežive ovo teško vrijeme i na neki način kompezuju nedostatak stranih turista", dodala je Cvijanovićeva.

Govoreći o posljednoj posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, Cvijanovićeva je pojasnila da je ona sazvana kao reakcija na Rezoluciju o poštivanju žrtava fašističkih režima i pokreta, koju je usvojio Predstavanički dom Parlamentrane skupštine BiH, za koju se smatralo da oni koji su je usvajali nisu posvetili dovoljno pažnje temi.

"Naknadno je ubačen dio koji se odnosi na `jasenovačku građu` i vjerovatno je to bio i cilj te tezolucije, dok je istovremeno napravljena velika nepravda prema onima koji su stvarne žrtve ustaškog režima. U toj rezoluciji nisu identifikovane ni žrtve ni zločinci. Pribjeglo se jednom prilično neutralnom ili opštem terminu umjesto da se ciljano kaže šta je problem i ko zaslužuje pažnju. Najveći problem je u tome što Srbi, koji su bili najveća žrtva, nisu dobili pažnju koju zaslužuju. To je samo jedan uopšten akt kojim se htjela privući pažnja", pojasnila je predsjednik Srpske.

U suštini, istakla je Cvijanovićeva, tom rezolucijom nije poslana prava poruka i njenim slanjem u Evropski parlament ne bi se dobila prava informacija o razmjerama svih strahota koje su preživjeli razni logoraši, među kojima su Srbi bili najveći stradalnici. 

 

Izvor. Agencije

Komentari