• VIJESTI, BIJELJINA
  • 06:00
  • 26 / 06 / 2020
KOSOVSKA LEGENDA SE ISTORIZOVALA U PUT OPSTANKA I TRAJANJA SRBA
  • 185
  • 0

KOSOVSKA LEGENDA SE ISTORIZOVALA U PUT OPSTANKA I TRAJANJA SRBA

U suret Vidovdanu Gradski odbor Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva "Prosvjeta" u Bijeljini upozorio je da nema dovoljno brige o jedinstvenom interesu sveukupnog srpstva u današnje vrijeme puno gorčine, mržnje i surovosti.
"Ratovi, seobe, razaranja, siromaštvo i mnoge druge pošasti, ne treba izuzeti ni ovogodišnju pandemiju virusa, sve nas to opominje da su solidarnost i briga o čovjeku najvažniji", navodi se u tekstu objavljenom umjesto tradicionalne svečane akademije povodom Vidovdana, koja neće biti održana zbog epidemiološke situacije.

Članovi bijeljinske "Prosvjete" ističu da kosovska legenda nije obična priča jer je narod u nju, pored izmišljenih pojedinosti, neistorijskih likova i mitskih primjesa, ugrađivao svoja nadanja i shvatanja, etičke nazore, oslobodilačke težnje i istinske događaje iz svakodnevnog života.

"Zasnovana na istinskom jezgru, stvarnom događaju i ličnostima, u viševjekovnom razvoju, sticala je svoju istoriju i svoju izvornu vrijednost, poprimala obilježja duge postkosovske stvarnosti i istorizovala se", navodi se u tekstu.

Ističući da su Kosovo i Vidovdan vječno aktuelni, da su postali srpskom opsesijom, "Prosvjeta" poručuje da zato slava Vidovdana nije slava srpskog poraza, nego dan tuge i ponosa, smrti i vaskrsenja, opomena da se narod posveti sebi i njegovanju sopstvenoga duha.

"Kosovo je biće srpsko, duša narodna, ono je podjednako istorija i sjećanje, rana neprebolna, ali najviše od svega, živo osjećanje i misaona klica svijesti, savjesti i samopoštovanja. Otuda je izvorna vrijednost Kosovske legende važna za događaje o kojima govori, a još više za sva buduća vremena, jer je sposobna da svojom mišlju istkanom vrhunskim principima života bude pokretačka snaga u beznađu i klica nade zarad opstanka", zaključuje se u tekstu.

Jesmo li dostojni čuvari vidovdanskog zavjeta, pitaju članovi bijeljinske "Prosvjete", imamo li samosvijest koju su imali Dositej, Marko Miljanov, Nikola Petrović, Jovan Dučić, Aleksa Šantić, Petar Kočić, Simo Matavulj, NJegoš i Vuk, Branko i Zmaj, Pupin i Tesla, koji nisu živjeli u isto vrijeme, ni u istoj državi, ali su bili duboko svjesni svog srpskog bića i istovremeno pripadnici kulturnog čovječanstva, svjesni da postoji jedinstven srpski narod, jedinstvena srpska kultura.

"Ta svijest nam je danas potrebnija nego ikad", ocjeljuje se u tekstu i dodaje da i danas ima svijetlih primjera, pojedinaca, duhovnika, naučnika, književnika, sportista, poput Novaka Đokovića, koji je vrhunski u tenisu i humanista koji u smutnim vremenima velike hajke na Srbe pokazuje kako se voli svoj narod i kako se brani ono najbolje u njemu.

Za Đokovića se kaže da se pokazao na djelu, kao najbolji ambasador Srba u svijetu.

"Ali to nije dovoljno, jer je mnogo Srba koji su pristali na samozaborav, samoporicanje do samouništenja", upozoravaju iz "Prosvjete".

U tekstu se navodi da je o tome pisao ugledni profesor Milo Lompar u knjizi "Duh samoporicanja", te da je istaknuti profesor beogradskog Univerziteta i univerziteta u Strazburu, Nansiju i Sorboni Dragan Nedeljković ostao do kraja života zabrinut za sudbinu Srba koji nikako da nauče lekciju iz istorije - da je najveći neprijatelj onaj u nama, u našem nejedinstvu, jer ako smo na Kosovu bili pokoreni i poniženi, nismo bili poraženi duhovno i moralno.

"U zapaženim besjedama raznim povodima, svakako i povodom Vidovdana, u mnogim srpskim svetinjama, pozivao je Srbe na otrežnjenje i njegovanje jezika uzajamnog razumijevanja i ljubavi, jezika kulture, znajući da je u kulturi naše spasenje. Kultura je sigurno spasonosni put opstanka i trajanja, jer pouzdano utemeljuje suštinske vrijednosti života", citiran je Nedeljković.

Bijeljinska "Prosvjeta" ocjenjuje da je srpskom narodu potrebna duhovna obnova i podsjeća da su preci u velikim seobama, predvođeni svojim patrijarsima, ponijeli sa sobom svoje svetinje - mošti kosovskog velikomučenika Lazara i svetih kraljeva srpskih, a u sebi jaku vjeru, svijest ko su i šta su, kao i neodoljivu želju za vaskrsom države srpske.

"To osjećanje nemaju naši savremenici. Stoga je važno, kako poručuje profesor Nedeljković, da danas Srbi odrede sopstveno duhovno stanje, da definišu srpsku nacionalnu svijest, otklone haos i stvore red u sebi", napominje se u tekstu.

Kako se navodi, i danas je teško, srpskom narodu je potreban preobražaj, koji nije na vidiku.

"Srpski narod se ne može takmičiti sa drugim jer je slabiji i siromašniji, ali će opstati ako potraži spas u svojoj kulturi i vjeri. Posljednji je trenutak da se vratimo sebi", ocjenjuju iz bijeljinske "Prosvjete".

Citirajući Nedeljkovića, koji kaže da "srpski čovek jeste izdržao, ali se i pohabao, gubeći mnoge vrline, a time i visoki moral", u tekstu se ističe da je srpski narod na Kosovu pretrpio poraz, ali od njega stvorio pobjedu.

"Vidovdan je praznik pobjede nad zlim snagama u sebi", ocjeljuje se u tekstu, uz citat jeromonaha Ilariona koji piše da je Vidovdan praznik radosne nade, sigurnog, trpeljivog i molitvenog sutra, vedar pogled iz vječne budućnosti u neveselu sadašnjost.

"Naši stari su svojim iskustvom iskovali poslovicu koju je Vuk zapisao - `Gde je sloga, tu je i Božji blagoslov`. Neka i nama, danas i uvijek, to služi za nauk. Spasenje je u kulturi jer je ona riznica iskustava, u njoj su moralni putokazi i princip jedinstva. Ona je naš identitet i, istovremeno, naša spona sa Evropom", ističe se u tekstu Gradskog odbora "Prosvjete" u Bijeljini uoči Vidovdana.

 

Izvod: SPKD

Komentari