• VIJESTI, ZABAVA
  • 13:15
  • 01 / 10 / 2019
KAKO SE SOVJETSKA VLAST BORILA PROTIV PIJANSTVA
  • 46
  • 0

KAKO SE SOVJETSKA VLAST BORILA PROTIV PIJANSTVA

Sovjetska vlast je u više navrata pokušala pa ograniči proizvodnju i prodaju alkohola, pa je čak uvodila i prinudno liječenje. Ali, sve je bilo uzalud.

Pijanstvo kao crta nacionalnog karaktera ruskog naroda možda je prvi put pomenuo knez Vladimir, koji je živio krajem 9. i početkom 10. vijeka. Njemu se pripisuje legendarna fraza: "Veselje Rusije je da pije".

Zabrana alkohola je mogla biti jedan od razloga što stara Rusija nije primila islam nego pravoslavlje.

Ruski carevi su bili prilično blagonakloni prema pijanstvu, a i sami su voleli da popiju. Katarini II se pripisuje ova izjava: "Pijanim narodom je lakše upravljati".

U 19. vijeku je u Ruskoj imperiji bilo pokušaja da se propagira trezvenost. Prvu prohibiciju je uveo car Nikolaj II kada je počeo Prvi svjetski rat.

Sovjetska vlast je nastavila ovu trezvenjačku politiku. Boljševicima su trebali odmorni proleteri koji su sposobni za rad. Tokom 1920-ih, u doba nove eknomske politike, ukinuta je zabrana prodaje alkohola jer je postalo očigledno da njegovo konzumiranje donosi mnogo novca.

Kasnije je u SSSR-u preduzeto još nekoliko kampanja protiv alkohola. Na primjer, 1929. godine je zabranjeno pivo, kao i tezge gdje je ono prodavano, a u novinama su štampani članci o štetnosti alkohola.

Međutim, vlast je shvatila kolike gubitke trpi ekonomija pa je proizvodnja piva obnovljena 1934. godine. Čak su se pojavile i nove vrste.

Već 1958. je narod konzumirao alkohol u velikim količinama i sa raznim povodima - i za skidanje stresa, i radi razonode. Naročito se mnogo pilo praznikom. Tada je vlast donela odluku o ograničenju prodaje votke i alkoholnih pića.

Ali ljudi na selu najčešće nisu ni kupovali alkohol u prodavnici nego su sami "pekli brlju" (na ruskom "samogon", jako alkoholno piće slično votki koje se spravlja kod kuće). To su radili tajno (ljudi na donjoj fotografiji čak se kriju u šumi). Nije se moglo zamisliti da gozba ili praznik prođu bez čašice. Tokom 1960-ih vlasti su pokrenule borbu protiv privatne proizvodnje alkohola i proizvodnju samogona su proglasile za krivično djelo.

Pa ipak, u svim periodima se alkohol mogao kupiti u restoranu. Doduše, to su sebi mogli da priušte samo bogati ljudi.

Najpoznatije kampanje protiv alkohola organizovane su tokom 1970-ih i 1980-ih. Tada je uvedeno prinudno liječenje od alkoholizma i osnovane su famozne "zdravstveno-popravne profilaktorije".

U takvim ustanovama ljudi nisu liječeni nego su jednostavno zatvarani u četiri zida gde nisu imali pristup alkoholu i narkoticima. Uslovi u kojima su držani "pacijenti" bili su slični zatvorskim.

Naviše sadizma je bilo u takozvanim "trijeznilištima",  tj. ustanovama koje su postojale od 1928. pa sve do 2000-ih. U "trijeznilišta" je policija sprovodila pijane ljude zatečene na ulici. Tamo ih je čekao ljekarski pregled posle čega su teži slučajevi prebacivani u bolnicu, a lakši su ostajali tu dok se ne otrezne.

Svako privođenje u "trijeznilište" podrazumijevalo je prijavu firmi gdje čovjek radi. Tamo je on mogao dobiti ozbiljnu opomenu. U ovim ustanovama su primijenjivane ponižavajuće metode triježnjenja. Radnici "trijeznilišta" su pijanog čovjeka vodili pod hladan tuš, a ako je pružao otpor vezivali su ga za krevet.

I danas Rusija vodi intenzivnu borbu protiv konzumiranja alkohola. Od 2009. godine zabranjeno je reklamiranje alkoholnih pića u medijima, a prodaja takvih pića je zabranjena noću, od 22:00 ili 23:00 do 8:00 ili

Prema podacima koje iznosi Ministarstvo zdravlja, konzumiranje alkohola je od 2011. do 2018. dvostruko smanjeno - sa 18 je spalo na 9,7 litara etil-alkohola godišnje po glavi stanovnika.

IZVOR: AGENCIJE

Komentari